Suchergebnisse

U radu se obrađuju emisije optjecajnog kovinskog novca država članica Europske unije koje koriste nacionalni novac kao zakonsko sredstvo plaćanja (države članice s odstupanjem) sa aspekta utjecaja tih okolnosti na obvezu uvođenja zajedničke valute. Godine 2021. to su Bugarska, Češka, Danska, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska. Prema Ugovoru o osnivanju Europske unije države članice ove asocijacije su obvezne (uz dvije iznimke) uvesti zajedničku valutu Unije - euro u trenutku kada ispune uvjete za to. Ovakvo uređenje novčanog suvereniteta u Europskoj uniji implicira da u ovoj zajednici sada postoji devet različitih valutnih područja. Jedno, ujedno i najveće novčano područje je eurozona sa zajedničkom valutom i čini ga devetnaest država članica Unije te osam novčanih područja (država) s nacionalnom valutom. Države članice s odstupanjem su dužne ispunjavati svoje obveze u odnosu na ostvarenje ekonomske i monetarne unije kao najvišeg stupnja integracije. Ove aktivnosti su predmet valorizacije najmanje svake dvije godine ili po zahtjevu države članice s odstupanjem. Novčana rješenja u segmentu optjecajnog kovinskog novca u državama Europske unije sa nacionalnim novcem su različita i drukčija od uređenja u eurozoni. Prije svega se to odnosi na gospodarenje ovim novcem, ali i numizmatičkim aspektima njihovih izdanja kao i tradicijom u pojedinim sredinama. Stoga ovakvo stanje ima i utjecaj na proces uvođenja zajedničkog novca u tim državama. Zajednički optjecajni kovinski novac u Europskoj uniji je euro i njegov stoti dio euro cent. Ovaj je novac zakonsko sredstvo plaćanja na području svih država koje su ga prihvatile i one čine eurozonu. Svaka država emitent ovoga novca samostalno uređuje njegov avers dok je revers zajednički. Optjecajni kovinski novac, unatoč činjenici da bezgotovinska plaćanja postaju sve zastupljenija, i dalje, posebno u nekim sredinama, je izuzetno prisutan i značajan novčani oblik. Kroz analizu veličine apoenskog niza emisija optjecajnog kovinskog novca u svakoj državi koja koristi nacionalnu valutu, materijala koji se koristi u njihovoj izradi, vremenu puštanja ovih apoena u optjecaj te njihovoj kupovnoj snazi zaključuje se o monetarnim politikama u segmentu optjecajnog novca ovih država i odrazu istih na prihvaćanje zajedničkog novca. U radu se daje prikaz značajnijih novčanih unija u povijesti te osnovne specifičnosti novčanih rješenja u Europskoj uniji. ; The article addresses the issue of circulating coins of the EU member states that use their national currency as legal tender (member states with a derogation), from the aspect of how these circumstances affect the obligation to introduce the common currency. In 2021, these were Bulgaria, Croatia, Czech Republic, Denmark, Hungary, Poland, Rumania and Sweden. In accordance with the Founding Treaties of the EU, the member states of this association have the obligation (with two exceptions) to introduce the common EU currency – the euro, at the moment when they meet conditions to do so. This way of regulating EU monetary sovereignty implies that this community at present has nine different currency areas. The largest currency region is the Eurozone with a common currency, and it consists of nineteen EU member states, and there are also eight currency regions (states) that use their national currencies. The member states with a derogation have the obligation to fulfil their commitments with respect to joining the economic and monetary union as the highest level of integration. These activities are evaluated at least every two years, or on demand of a member state with derogation. The monetary solutions concerning the circulating coins in the EU states with national currency are different from the regulation in the Eurozone. In the first place this refers to managing this currency, but also to numismatic aspects of their issuing and the tradition of particular countries. This state of affairs also influences the process of introducing the common currency in these countries. The common circulating coins in the EU are the euro and its hundredth part, the euro cent. This currency is legal tender in all the states that introduced it and they make up the Eurozone. Each country that issued these coins independently regulated their obverse, while the reverse is common. The circulating coins are still, although noncash payment is increasing, a very present and important form of payment, especially in some communities. Through analysing the denominations of the currency in each state that uses the national currency, the material used to produce it, the time when these denominations were issued and their market value, the author concludes about the monetary policies concerning the circulating currency in these states and how they will be reflected on accepting the common currency. The article also gives a survey of the more important monetary unions in history and the basic specifics of the monetary solutions in the EU.

U radu se obrađuje monetarna politika Europske ekonomske i monetarne unije u segmentu optjecajnog kovinskog novca koji glasi na euro i euro cente kojeg izdaju države članice Europske unije (europodručje) te države koje službeno koriste ovu valutu. Budući da je Hrvatska u fazi uvođenja eura, jedna od aktivnosti je, i uređenje nacionalne strane hrvatskih eurokovanica kako bi se zaključio ovaj proces. Gotovinski novac europodručja i država koje službeno koriste euro je kovinski novac i novčanice. Kovinski novac nije jedinstvena kategorija. Čine ga optjecajni kovinski novac, prigodni optjecajni kovinski novac te prigodni kovinski novac. Pritom se, prigodni optjecajni kovinski novac u europodručju emitira kao zajednički i nacionalni. Optjecajni kovinski novac koji glasi na eure i euro cente te zajednički prigodni optjecajni kovinski novac koji isključivo glasi na 2 eura (uz novčanice) zakonsko je sredstvo plaćanja u svim državama koje koriste zajedničku valutu. Trenutno europodručje čini devetnaest država Europske unije. Euro kao zajedničku valutu koriste službeno i četiri države koje nisu članice Unije temeljem zaključenih monetarnih sporazuma s Unijom s pravom izdavanja eurokovanica sa nacionalnom stranom. Optjecajni kovinski novac i zajednički prigodni optjecajni kovinski novac su jedine vrste gotovinskog novca europodručja i četiri države koje službeno koriste euro koje imaju jednu stranu – revers identičnu bez obzira na državu izdavatelja (zajednička strana), a drugu stranu (nacionalna strana) - avers s nacionalnim obilježjima. ; The article addresses the monetary policy of the European Economic and Monetary Union (EMU) in the section of euro and eurocent coins issued by member states of the European Union (Eurozone) and by states which officially use this currency. Since Croatia is in the stage of introducing the euro, one of the activities is the design of the national side of Croatian euro coins as a way of concluding this process.

Biti suvremenik stvaranja novoga novčanog sustava privilegij je malo generacija. Taj naš privilegij još je i veći zato što su se te aktivnosti u Hrvatskoj odvijale u iznimnim i osobito složenim uvjetima (raspad jedne državne zajednice u kojoj se Hrvatska nalazila, okupacija dijela hrvatskoga državnoga teritorija, agresija na nju i rat te sve posljedice koje te okolnosti donose). Složenost takvih prilika znatno je utjecala na novčarstvo i načine uređenja novčarskih pitanja. U relativno kratkom razdoblju (od prosinca 1991. do rujna 1997.) na teritoriju Hrvatske egzistirala su četiri novčana sustava koja su se dijelom vremenski poklapala (dva novčana sustava suverene države te dva novčana sustava okupatorske vlasti). Kao rezultat aktivnosti monetarnih vlasti (legalnih i okupacijskih) u optjecaju na području Hrvatske kao zakonsko sredstvo plaćanja u promatranome razdoblju bile su četiri novčane jedinice (hrvatski dinar /HRD/ i hrvatska kuna /HRK/ – na teritoriju pod hrvatskom vlašću, i to u slijedu, te tzv. krajinski dinar i jugoslavenski dinar /YUD/ na okupiranim dijelovima Hrvatske također u slijedu uz djelomično vremensko preklapanje tih novčanih sustava s novčanim sustavom suverene Hrvatske). Dvije novčane jedinice imale su podjelu na stote dijelove (hrvatska kuna te jugoslavenski dinar). Dvije novčane jedinice u istraživanome razdoblju nisu realizirane: hrvatska kruna s podjelom na stote dijelove – banice, opredmećena samo u obliku idejnih rješenja i dijelom u obliku probnih otisaka, te jedna novčana jedinica bez odabranog imena samo u pokušaju nametanja zakonskog rješenja kojim bi ona postala zakonsko sredstvo plaćanja na dijelu okupiranoga područja Republike Hrvatske pod srpskom vlašću – na području tzv. Srpske Krajine. Oslobađanjem okupiranih dijelova hrvatskoga teritorija tijekom 1991., 1992. i 1993. godine na tim prostorno i brojem stanovnika nevelikim područjima hrvatski dinar postaje zakonsko sredstvo plaćanja. Područja koja su oslobođena vojnim akcijama 1995. godine – zapadna Slavonija (vojna akcija Bljesak) te sjeverna Dalmacija, Lika, Kordun i Banija (vojna akcija Oluja) i uspostavom hrvatskog suvereniteta na tim područjima uspostavlja se i hrvatska monetarna vlast i hrvatska kuna postaje jedino zakonsko sredstvo plaćanja i na tim dijelovima hrvatskoga teritorija. Konačno, mirnom reintegracijom i preostalih područja Republike Hrvatske - istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema - kuna postaje jedino zakonsko sredstvo plaćanja na njezinom cjelokupnom teritoriju 1997. godine. Emisija vlastitoga optjecajnoga kovinskog novca osobito je zahtjevna djelatnost i ima dugoročne posljedice. Kreacija tih novčanih artefakata treba udovoljiti, osim potrebama novčanoga prometa, i ekonomskim zahtjevima, prvenstveno glede troškova njihove izrade, te estetskim zahtjevima njihovih korisnika. U radu se uspoređuju emisije hrvatskog optjecajnoga kovinskog novca s emisijama toga novčanog oblika u tri države u navedenom razdoblju u kontekstu njegovih obilježja, aterijala izrade i pojedinih elemenata vezanih za gospodarenje tim novčanim oblikom. ; Few generations are privileged to witness the creation of a new monetary system. In Croatia the privilege is even greater because this took place under exceptional and extremely complex conditions (the dissolution of a state of which Croatia had been a part, the occupation of part of Croatian state territory, aggression against it and war, with all the consequences that these circumstances bring). The complexity of this situation had a great influence on the monetary sphere and on the way in which this issue was arranged. Four partly overlapping monetary systems existed on the territory of Croatia in a relatively short time (from December 1991 to September 1997), two monetary systems of the sovereign state and two systems of the occupying entities. As a result of the activities undertaken by the monetary authorities (legal and occupational) four monetary units were used as legal tender in circulation in Croatia in the period observed (Croatian dinar /HRD/ and Croatian kuna /HRK/ - in succession on the territory under Croatian rule, and the so-called Krajina dinar and Yugoslav dinar /YUD/ in the occupied parts of Croatia, also used in succession, with the partial overlapping in time of those monetary systems with the monetary system of sovereign Croatia). Two of the monetary units were divided in hundredths (the Croatian kuna and Yugoslav dinar). In that period there were also two monetary units that were never used: the Croatian kruna divided into one hundred banicas, which only got as far as the conceptual stage and partly took the form of trial prints, and a monetary unit that was never even named and was only planned as a way to find a solution for legal tender in the parts of occupied Croatia under Serb rule – on the territory of so-called Serb Krajina. When some of the occupied parts of Croatia were liberated during 1991, 1992 and 1993, the Croatian dinar became legal tender in these areas, as well, but they were not large either in territory or in number of inhabitants. In 1995 some areas were liberated by military action – western Slavonia (military operation Flash) and northern Dalmatia, Lika, Kordun and Banija (military operation Storm), and with the establishment of Croatian sovereignty there, Croatian monetary authority was also introduced and the Croatian kuna became the only legal tender there, as well. Finally, the remaining areas of the Republic of Croatia – eastern Slavonia, Baranja and western Srijem – were peacefully reintegrated and the kuna became the only legal tender in all of Croatia in 1997. The circulation of coins is an especially demanding task and has long-lasting repercussions. The creation of new money must satisfy the needs of monetary traffic and economic demands, in the first place regarding the costs of its coinage, but also meet the aesthetic demands of their users. In the article the author compares the issue of Croatian coins with issues of coins in three states in the given period, from the aspect of their characteristics, material of production and certain elements connected with managing this monetary form.

Autor istražuje i analizira recentne promjene u emisijskim politikama država i monetarnih unija u segmentu kovinskog novca, koje su sve češće, a provode se zato da bi se ostvarili nefiskalni prihodi i postigli drugi nemonetarni učinci. U radu se razmatraju samo službene emisije kovinskog novca. ; The author researches and analyses recent changes in the coin emission policies of states and monetary unions, which are increasingly frequent and are made to acquire non-fiscal revenue and achieve other non-monetary effects. The article examines only official coin emission.

Autor istražuje i analizira recentne promjene u emisijskim politikama država i monetarnih unija u segmentu kovinskog novca, koje su sve češće, a provode se zato da bi se ostvarili nefiskalni prihodi i postigli drugi nemonetarni učinci. U radu se razmatraju samo službene emisije kovinskog novca. ; The author researches and analyses recent changes in the coin emission policies of states and monetary unions, which are increasingly frequent and are made to acquire non-fiscal revenue and achieve other non-monetary effects. The article examines only official coin emission.

Emisija suvremenoga kovinskog novca, uz ispunjenje određenih uvjeta, može, osim monetarnih učinaka, imati i niz drugih, ponajprije gospodarskih i numizmatičkih učinaka. U radu autor analizira recentnu hrvatsku emisijsku djelatnost i politiku u segmenu kovinskoga novca, uočavajući pojedine faze u emisiji toga novca. Unatoč kratkoj suvremenoj emisijskoj djelatnosti, Hrvatska različitim emisijskim politikama toga novčanog oblika daje znatan doprinos razvoju te djelatnosti. Neka nova umjetnička rješenja pokazuju tu aktivnost. ; Under certain conditions, issuing contemporary coins may have other effects besides monetary, in the first place economic and numismatic. In this article the author analyses the newest Croatian coin emission and policy and notes some stages they went through. Despite the short time, Croatia is giving a significant contribution to the development of these activities through its various emission policies. Some new artistic solutions also show activities in this sphere.